Općina Kaptol

Općina Kaptol obuhvaća središnji prostor sjevernog dijela Požeške kotline. Njen središnji položaj čine vrlo male udaljenosti od gradova Požege (12 km) i Kutjeva (10 km), kao i susjedne općine Velika (5km). Općina obuhvaća površinu od 85.49 km² u čijem središtu je samo naselje Kaptol, oko kojeg se gotovo koncentrično prostire još devet manjih živopisnih naselja u kojima živi 2.695 stanovnika S obzirom na svoj smještaj podno gorskog masiva Papuka, trećina područja ove općine nalazi se na prostoru Parka prirode Papuk, što čini  veliki potencijal u razvoju pružanja aktivnog odmora i lovnog turizma. Godine 2007. Papuk je zbog svoje geološke i biološke raznolikosti te vrijedne kulturno-povijesne baštine postao član Europske i Svjetske mreže geoparkova, a time prvi i jedini geopark u Hrvatskoj pod zaštitom UNESCO-a. Općina Kaptol leži na prisojnim obroncima Papuka s kojih se, zbog njihove blage položenosti, širi pogled na cijelu Požešku kotlinu. Područje je u hidrološkom smislu vrlo bogato. Vrijednost ovom potplaninskom prostoru daju brojni nasadi voćnjaka, vinograda i drugih kultura te vinska cesta koja se trasira iz obližnjega Kutjeva.

Kaptol je multikultularno područje s izrazito vrijednom kulturno-povijesnom baštinom. Ovdje se nalazi arheološki lokalitet “Kaptol” koji je od iznimne važnosti u europskim razmjerima i na kojemu se posljednjih 20-ak godina vrše sustavna istraživanja zajednice koja je ovdje obitavala tijekom razdoblja starijeg željeznog doba. Uz znanstvena istraživanja, vezana uz ovaj lokalitet, provode se i međunarodni projekti popularizacije znanosti i rečenog lokaliteta, što je dovelo do osnivanja udruge Iron Age Danube Route Association. U središtu naselja Kaptol nalazi se velika srednjovjekovna utvrda pod nazivom Stari grad Kaptol, nekada uglednoga capitulum ecclesiae sancti Petri de Posega, odnosno Požeškog zbornog kaptola sv. Petra, utemeljenog između 1223. i 1230. godine, koji je najvjerojatnije uz dozvolu Sv. Stolice osnovala Pečujska biskupija. I ovaj lokalitet je u procesu arheoloških istraživanja, a razmatraju se mogućnosti revitalizacije koja bi ponovno objekt stavila u funkciju kao arhivski i muzejski prostor.
Multikulturalizam ovog kraja temelji se na stoljetnom suživotu lokalnog šokačkog stanovništva i češke nacionalne manjine koja se ovdje naselila tijekom druge polovice 19. stoljeća. Etničke skupine njeguju svoju tradiciju i kulturu te oživljavaju običaje kroz niz manifestacija kao što su: Dan češke kulture – Dan otvorenih vrata, Dožynki, Smotra folklora „Šokačko se kolo vije“ i sl., na kojima se međusobno posjećuju i nastupaju.